JULES VERNEOVI IZVORI ZA ROMAN "MATHIAS SANDORF"


created by DAVOR SISOVIC

1. GROF MONTE CRISTO

Jules Verne je roman "Mathias Sandorf" posvetio Alexandreu Dumasu mladjem, s kojim je bio vrlo dobar prijatelj, a posvetio ga je i uspomeni na Alexandrea Dumasa starijeg, autora cuvenog romana "Grof Monte Cristo". U pismu upucenom Dumasu mladjem Jules Verne istice da je u ovome djelu Mathiasa Sandorfa pokusao uciniti Monte-Cristom "Neobicnih putovanja" (Voyages Extraordinaires). Verneova posveta i odgovor Alexandrea Dumasa mladjeg objavljeni su na pocetku mnogih izdanja romana "Mathias Sandorf", pa i hrvatskog izdanja iz 1988.

2. PUTOVANJA JULES VERNEA

Jules Verne je mnogo putovao, a njegova jahta "Saint Michel" oplovila je mnoga mora, ukljucujuci i mnoge kutke Sredozemlja. Verne je sam, u jednom intervjuu, spomenuo da je nadahnuce za roman "Mathias Sandorf" dobio za vrijeme jednog nedatiranog obiteljskog krstarenja "Saint Michelom" po Sredozemlju, kada je obisao Tanger i Maltu; i drugog krstarenja Sredozemljem, 1878. godine, u drustvu prijatelja Raoula Duvala, svog izdavaca Hetzela i brata Paula. Nemam podataka o tome je li Jules Verne tom ili nekom drugom prilikom uplovio i u Jadransko more, bit cu zahvalan za svaku informaciju o tome je li Jules Verne s mora mogao vidjeti Dubrovnik, Boku Kotorsku, Rovinj, dakle hrvatske krajeve opisane u "Mathiasu Sandorfu".

3. PUTOPISI

O Pazinu, tisucljetnom pazinskom Kastelu i Pazinskoj jami, mjestima gdje se odvijaju kljucni dijelovi radnje prvog dijela romana "Mathias Sandorf", Jules Verne je mogao citati i u nekoliko putopisnih djela objavljenih prije nastanka ovog romana. Obzirom da je Verne u romanu "Mathias Sandorf" spomenuo Charlesa Yriartea, moguce je da je da su mu bila poznata djela Charlesa Yriartea, a k tome, njih su dvojica bili znanci. Yriarte je o Pazinu i Pazinskoj jami pisao u djelima "Les Bords de l'Adriatique" (Hachette, Paris 1878.) i "Trieste e l'Istria" (Hachette, Paris 1875.). U knjizi "Les Bords de L’Adriatique" Yriarte objavljuje i jedan vrlo lijep panoramski crtez Pazina s vrlo naglasenim ponorom Pazinske jame. U tekstu ovog putopisa, Charles Yriarte uz ostale svoje dojmove iz Pazina, s posebnom pomnjom opisuje arhitekturu pazinskog Kastela i oblike Pazinske jame; iznosi vlastito iskustvo strahopostovanja prema tajanstvenoj dubini s kojom se suocio nagnuvsi se kroz prozor Kastela, a spominje i jednu zgodu kad je grof Esdorff, sluzbenik pazinskog Kapetanata, sezdesetih godina proslog stoljeca malom barkom uplovio u podzemno jezero Pazinske jame zeleci dokuciti njen kraj. Yriarte iznosi i tada uobicajenu pretpostavku da vode Pazincice, odnosno u njegovu tekstu Fojbe, izlaze u Limskom kanalu, a to je put kojim su "prosli" i Verneovi junaci.

4. PAZINSKI GRADONACELNIK GIUSEPPE CECH

Poznat po vrlo pedantnim pripremama, svakako u zelji da sazna vise o popristima svog buduceg romana, Jules Verne je 1883. godine uputio pismo tadasnjem pazinskom gradonacelniku, Giusepeu Cechu, koji mu je uzvratio detaljnim opisom i fotografijama Pazina i Pazinske jame. Leon Benett, ilustrator gotovo trecine svih Verneovih romana, mogao je prema tim opisima i fotografijama vrlo realisticki nacrtati pazinski Kaštel i liticu pod njim koja se obrusava u Jamu. A njemu, pazinskom nacelniku, Jules Verne se zahvalio dvije godine nakon primitka pisma i fotografija, poslavsi Giusepeu Cechu u Pazin prvi otisak "Mathiasa Sandorfa" s posvetom i potpisom. Tekst posvete glasi: "Au Podestat de Pisino - Hommage de l’auteur - Jules Verne - Paris, 22 novembre 1885.". Veza Julesa Vernea i pazinskog nacelnika prvi je put objelodanjena u knjizi Nerine Feresini "La Foiba di Pisino", izdanoj u Trstu 1972. godine.

next back home title



sponsored by ICE Inzenjering d.o.o. Pazin
Last Updated: 1997. November 26