Jules Verne: HECTOR SERVADAC
Hector Servadac
(1877)

    Već osam tjedana gusta magla okružuje cielu zemaljsku kuglu. Hector Servadac, francuski oficir i njegov sluga Ben Zuf, su na zadatku u blizini mjesta Mostagnema u Alžiru. Moraju izvršiti neka topografska mjerenja ali nesto nepredvidjeno im poremećuje planove. U noći između 31. prosinca i 1. siječnja snažan potres zahvaća taj dio Sredozemlja. Kada dodju k sebi, oficir i njegov sluga pokušavaju shvatiti što se dogodilo. Primjećuju čudne stvari, primjerice da sunce izlazi na zapadu, dan traje samo 12 sati, a od cijelog Alžira preostao je tek otočić. Poslije nekoliko dana, do otoka stize "Dobrina", jedrenjak grofa Timaševa. Ben Zufa ostavljaju samog na otoku i kreću u potragu za ostalim kopnom, medjutim nalaze tek male ostatke i zaključuju da više nisu na Zemlji nego na nekakvom asteroidu. U moru nalaze bocu s nekakvim astronomskim izračunima koju šalje tajanstveni znansvenik.
    Vraćaju se na otok odakle su krenuli i tamo nalaze nove goste, nekoliko Španjolaca i škrtog trgovca Isaca Hakhabuta koji su stigli s "Hansom", plutajućom trgovinom. Sad se mala zajednica pokušava čim bolje organizirati jer dolazi zima, asteroid se sve više udaljuje od Sunca. S hranom nema problema jer je "Hansa" dobro opskrbljena, ali Židov Hakhabut se pokušava okoristiti situacijom i želi višestruko naplatiti robu. Na asteroidu nalaze aktivni vulkan i zaklanjaju se u pećine pokraj njega. More se smrzne. Do male zajednice stiže golub s posljednjom porukom tajanstvenog astronoma iz koje se vidi da je bez hrane, grijanja, i na kraju života.
    Organiziraju spašavanje i nekoliko dana kasnije pridružuje im se nervozni profesor Palmyrin Rosette. Od njega saznavaju da su na kometu, na "njegovom kometu", kao i da će se komet ponovo sresti sa Zemljom za dvije godine. Profesor odlučuje izračunati masu kometa, ali fali mu vaga. Sjete se trgovca Hakhabuta koji jedva pristaje iznajmiti vagu uz veliku najamninu. Galija, kako se zove njihov komet, prolazi pokraj Jupitera uz veliki rizik da skrene s putanje, ali na sreću sve se dobro svrši. Galijci odlučuju obnoviti robne zalihe i ponovo posjećuju Isaca Hakhabuta. Polako sav novac na kometi prelazi u Isakovu blagajnu.
    Vulkan se gasi. Mala zajednica se spusti dublje u vulkan u potrazi za podnošljivom temperaturom. Vani temperatura iznosi -53 stupnja, ali na sreću komet se vraća prema Suncu i Zemlji. Kad malo otopli, profesor ponovno proučava nebo, ali Galijin satelit Nerina nije na svom mjestu. Ponovno provjerava sve izračune i zaključuje da krivac može biti samo trgovac, čija vaga pokazuje više od stvarnog stanja, što kasnije i dokazuje.
    Kako se Galija približava Zemlji, sve se više razmišlja o načinu kako napustiti komet. Odlučuju
napraviti balon od jedra Dobrine, ali profesor nije oduševljen idejom da napusti svoj komet. Poslije napornog rada, balon na topli zrak je gotov. Sada im treba samo informacija kad će točno doći do ponovnog susreta Galije i Zemlje, što Hector Servadac saznaje od profesora posluživši se malom varkom. Došao je dan odlaska. Isak Hakhabut je prvi ušao u gondolu, medjutim htio je ponijeti i svoj novac, oko 30 kilograma, što mu nije dozvoljeno, uz njegovo neizmjerno jadikovanje. Profesor nije htio napustiti svoj komet, tako da su ga morali vezati i ukrcati prisilno. Digli su se balonom na visinu od 2500 metara. Vidjeli su Zemlju iznad sebe, kako im se naglo približava. Atmosfere su se pomiješale, nije se više nije vidjelo. Kad su došli k sebi, bili su ponovno na zemlji, u blizini Mostagnema.

Sažetak priredio: Boris Škrlj
Prema izdanju: "Hector Servadac: njegova popotovanja in prigode skozi osončje", "Tehniška založba Slovenije", edicija "Klasiki fantastike", Ljubljana, 1979., preveo Boris M. Verbič
Povratak na stranicu "Čitajte Julesa Vernea"