Da moderni hrvatski SF ne uspijeva samo u Zagrebu, tijekom posljednjih nekoliko godina pokazali su pazinski entuzijasti, organiziranjem živahne SF-konvencije nazvane Istrakon, u sklopu koje se posljednje dvije godine provodi i književni natječaj za kratku SF ili fantasy priču. Plod prvog takvog natječaja bila je zbirka "Tvar koja nedostaje", objavljena 2002. godine, a dvadeset i tri najbolje priče s ovogodišnjeg natječaja objavljene su u zbirci "Svijet tamo iza", koju danas preporučujemo za nošenje na plažu. Za čitatelja, forma kratke priče, duljine do pet kartica, izuzetno je zahvalna – jedna se priča može pročitati za vrlo kratko vrijeme, između dva kupanja, ili uz neki fast food obrok, ali za pisca ova je forma vrlo izazovna: na malo prostora treba smjestiti čitav jedan svijet, razraditi likove, pokrenuti i okončati fabulu. Tako će u mnoštvu autora, tema, podžanrova i pristupa, svatko naći svoje favorite.
Likovi priča u ovoj zbirci ljudi su iz prošlog, sadašnjeg i budućeg vremena, ima tu seljaka, astronauta, veterana međuzvjezdanih ratova ili žrtava mogućih zemaljskih sukoba, ali ima i orka, vilenjaka, patuljaka, ima vještica, robota, zmajeva, ima diktatora, podanika i pobunjenika. I jako zanimljivih vanzemaljaca. Da dalje ne uopćavamo, možda je najbolje zainteresirati vas za čitanje vrlo kratkim natuknicama o svakoj priči.

U prvonagrađenoj (e da, natječaj Istrakona je i nagradni) priči "Vuk" Veselina Gatala upoznajemo geto, vrlo mali dio svijeta ograđen od ostatka visokim zidom, u kojem preživjeti mogu samo oni s najrazvijenijim instinktom lovca. Priča "Demoni" Zorana Krušvara, dobitnica druge nagrade, predstavlja nam šašave orke koji magijskim ritualima prizivaju nevolje iz ovog našeg svijeta. U trećenagrađenoj priči "Ljudi bez lica", Marina Jadrejčić opisuje budućnost u kojoj su osjećaji postali pogubni po ljudski rod.
Slijedi još dvadeset jako dobrih priča. Tri je napisala Jadranka Bukovica: u prvoj, "Delfini umiru u tami", svemirskog istraživača zarobljava svijet kojeg je došao istražiti, u drugoj, "Kobna pogreška", pratimo muke jednog veterana zvjezdanih ratova s njegovom pohlepnom suprugom i njenim mačkama, a u trećoj, "Odabrani", pripovijeda o kraju djetinjstva u doba genetskih manipulacija. "Lov" je još jedna priča Veselina Gatala, ovaj put o posljednjem sukobu vrhunskog ratnika i vrhunskog ratnog robota. Domagoj Kontak u priči "Lovac na zmajeve" duhovito pripovijeda o hvalisavim lovcima i lukavim zmajevima, bolje reći zmajicama. "Divni novi svijet" romantična je priča Dubravke Kontak o zbližavanju kolonizatora i domorodaca na dalekom planetu, a druga priča ove autorice, "I zmajevi lete na jug", duhovita je fantasy priča o zmaju i otetoj djevi. U priči "Zabranjeno gušenje", Sabina Koželj Horvat gradi budući svijet u kojem pobjeđuju pušači, ali ne radi svoga gušta, već zato što nikotinom zasićena atmosfera pogoduje izvanzemaljskim osvajačima.
Osim nagrađene, Zoran Krušvar u ovoj zbirci ima još dvije priče: "Miss Universe" o vještici koja je prizvala demona da ju učini najljepšom u svemiru, te "Brodovi u tami" o putovanju kroz crnu rupu. O jednom neuspjelom pokušaju vanzemaljskog osvajanja Zemlje piše Josip Maksimović u priči "Posljednji mostobran", dok Marko Maras u priči "Morski gost" otjelovljuje demona u liku – Davida Bowieja. Priča "Crnogrivi" autorice Melani Matejak predstavlja nam vrlo originalnu vrstu vanzemaljaca koji su na Zemlju došli daleko prije nego se na njoj razvio život. Robertino Ojdenić u priči "Izdajnik" opisuje rat orka i vilenjaka. Što se zbiva kada reporter međuvremenskog reality showa promaši odredište za pedesetak godina saznajemo u priči "Pravo mjesto, krivo vrijeme" Dalibora Perkovića. Priču o vanzemaljskoj otmici na čakavskom dijalektu pod naslovom "Tri dana" ispričao je Ivan Pilat. Irena Rašeta u priči "Nido" opisuje slučajna međudimenzijska putovanja paraglidera. "Krvava hrid" Robija Selana smještena je u budućnost na Zemlji izmijenjenih obrisa, ali i s inteligentnim životom koji počinje konkurirati čovjeku. Saša Škerla u "Priči za patuljke" pripovijeda o sazrijevanju i spoznavanju ljubavi iz vizure patuljaka što žive u utrobi Zemlje. Pavle Valerjev još je jedan autor koji uvodi alternativne sportove u SF: njegovi junaci u priči "Ana" surfaju po Sunčevim bakljama. To je to, nema više! Barem do sljedećeg Istrakona.

Davor ŠIŠOVIĆ
(objavljeno u Glasu Istre 23. kolovoza 2003.)