|

|
U pričama Dalibora Perkovića do rješenja se dolazi
na teže načine. Njegove likove očekuje puno napora, i fizičkih i
psihičkih, oni prolaze kroz naporne borbe i krvave avanture, oni na
sebi moraju iskušati teškoće da bi ih uopće mogli savladati, oni se
u opasnim iskušenjima mijenjaju, i često se na kraju pitaju je li
ishod bio vrijedan tolikoga truda. Na početku su obično u službi
nekoga sustava, bilo vlasti, bilo vjerovanja i predrasuda, iako mu nisu
bespogovorno odani. Vole razmišljati svojom glavom, čak i kad je ta
svojeglavost protivna naređenjima ili usađenim uvjetovanostima. Njih
režimi koriste za obavljanje opasnih zadataka o kojima ne smije biti
preživjelih svjedoka, zato od junaka lako prerastaju u žrtve, od
progonitelja postaju subverzivni bjegunci. Perković suvereno vlada dočaravanjem
napetosti i akcije, odlično transformira karaktere svojih likova i suočava
ih s okruženjem u kojem opasnosti rastu kako se događaji razvijaju. U
zbirci Preko rijeke sakupljene su četiri podulje priče, i svaka
nam od njih nudi izuzetno bogatstvo doživljaja.
Prva je priča, Djeca božja, smještena u neodređenu, ali čini
se ipak malo dalju budućnost našega planeta. Većim dijelom svijeta
totalitarno vlada katolička crkva, a njen sustav brane crkveni redovi
pretvoreni u specijalne jedinice vrhunski obučenih, genetski
modificiranih komandosa čiji zapovjednici raspolažu paranormalnim moćima. |
|
Glavni su neprijatelji, naravno, heretici. Glavni je
lik zapovjednik jedne takve jedinice, koji dobiva zadatak da eliminira
jednu heretičku grupu. Akcija završava neuspjehom, jer se ispostavi da
vođa heretika raspolaže moćima većima od zapovjednikovih. Ravnodušnost
nalogodavaca prema neuspjehu akcije, i pokušaji zataškavanja u kojima
i sam zapovjednik mora nestati, postupno razotkrivaju jednu od
najvećih tajni pomoću kojih se katolička crkva održava na vlasti.
Slijedi priča Banijska praskozorja, s izuzetno originalnim
zapletom smještenim u ozračje domovinskog rata. Iza linije fronta, u
srpskoj pozadini, ruši se svemirski brod, a slučaj zajedno istražuju
dvojica bivših prijatelja, jedan naš i jedan njihov.
Obojica su vrlo motivirani jer su prije dosta godina, u vrijeme mira,
bili svjedoci jednom vanzemaljskom posjetu s tragičnim ishodom. U
njihovom traganju za ostacima pale letjelice i eventualno preživjelim
vanzemaljcima prelama se mnogo toga iz njihovih negdašnjih zajedničkih
dana, i njihove bliže prošlosti koja krije mnoge mračne tajne. Priča
kulminira i raspleće se na sasvim neočekivani način, iznenađujući i
bolan, i za likove i za sve što oni predstavljaju.
Treća je priča po atmosferi i sadržaju iznimka u zbirci. Humoristična
je, a opet topla i ljudska, smiješna i tragična u isti mah. Naslov joj
je Utjecaj moderne tehnologije na zbacivanje seksualnog jarma, a
opisuje doživljaje mladog bračnog para koji si je za doma
nabavio kućni model vremeplova, i naučio ga koristiti za kreativno
obogaćivanje seksualnog života… dok nešto nije pošlo po zlu.
Posljednja je po redu naslovna priča, Preko rijeke, a nju bismo
na prvo čitanje mogli ocijeniti i kao epski fantasy budući da se događa
u svijetu nalik na zemaljsko srednjovjekovlje ili na iz filmova i
stripova poznato i u domaćoj književnosti sve popularnije sword and
sorcery ozračje. Tema priče je, na prvi pogled, sukob dva svijeta,
dvije civilizacije različitih vrijednosnih sustava, koje se bore za životni
prostor. Jednu od njih upoznajemo samo kao neprijatelje i napadače,
dok se zapravo dramatski sukob događa unutar druge, braniteljske
civilizacije. Vrijedi li ustaljeni način života i sustav vrijednosti
ugrađen u najviše dosege ljudskog uma, religiju i filozofiju, braniti
na način koji neposredno krši i ruši baš ta osnovna načela? Glavni
lik, svećenik nižeg reda iz napadnutog naroda, prolaskom kroz kušnju
odanosti postupno spoznaje da se nijedna sudbina ne može unaprijed
napisati, i da nijedan autoritet ne može opravdati besmislene žrtve.
Slično junaku iz prve priče, i ovaj će svoj zadatak izvršiti, i pri
tom se svjesno otrgnuti od sustava koji njime manipulira.
Davor ŠIŠOVIĆ
(objavljeno u Glasu Istre 10. srpnja 2004.) |