Poklonici lijepe književnosti, veselite se: ovih se dana s više mjesta priopćuje kako nam se u posljednje vrijeme nakladništvo oporavlja, kako imamo sve više knjiga, a njih piše sve više pisaca. Sve je više i književnih natječaja, a jedan od njih vrlo je kreativno iskoristio sve pogodnosti Interneta kao medija koji, eto, uspješno širi i poticaje za književno stvaranje. Riječ je o  natječaju «Ekran priče» kojeg su u tri tjedna studenog prošle godine zajedno proveli Naklada MD i IskonInternet. Na natječaj je stigla 641 priča, a jedini kriterij bio je duljina: priča je morala cijela stati na kompjuterski ekran. Žiri sastavljen od respektabilnih hrvatskih pisaca odabrao je 200 najboljih priča, od kojih je on-line publika odabrala tri najbolje koje su i nagrađene, te još najboljih sto. Godinu dana poslije, najbolje 103 priče pojavile su se u knjizi, sada dostupnoj u našim knjižarama i knjižnicama.
Prikažimo ukratko tri prvonagrađene priče. Prvu je nagradu odnijela priča Lade Puljizević «Do you love seks?», koja dočarava sumornu svakodnevicu mlade majke, u čijem radnom danu ipak ima i trenutaka za smiraj. Rade Jarak autor je drugonagrađene priče, «Urna», o putovanju na jedan otočki sprovod s neobičnim završetkom. Treću je nagradu dobio Andrej Radman za priču «Rođendan», pisanu u obliku kronološkog zapisnika također napornog roditeljskog dana.

Preostalih stotinu priča u ovoj zbirci obiman je materijal kojim ugodno možemo prekratiti vrijeme (u knjizi nijedna priča nema više od dvije stranice), a među njima ima i izvrsnih. Uz rizik da neku dobru možda i propustim, evo nekoliko preporuka. Milko Valent u priči «Odjebite, paralelni idioti» dočarava furiozni noćni provod u gotovo cyberpunk atmosferi. «Novogodišnje jutro prof. Angela Perića» Doroteje Vučić opisuje zbunjujući susret racionalnog znanstvenika s dokonim anđelima. Melina Kamerić u priči «Drugačiji» u nekoliko slika dočarava odrastanje i dolazak do važnih životnih spoznaja. Mario Kovač ima priču s naslovom «Senzacionalno: hrvatskog emigranta linčovala razjarena rulja američkih nacionalista», a razlog događaja iz naslova je taj što je dotični imao brodicu s imenom «Osama». Tino Rogošić u priči «Vidovnjak» svog junaka vodi od sumnje do potpunog prepuštanja natprirodnom. Nataša Skazlić u dirljivoj minijaturi oživljuje uspomene na pokojnu baku. Faruk Šehić u priči «Društvena igra» oživljuje vrijednosne poremećaje iz bosanske ratne svakodnevice. Marko Dakić u «Čuvaru uspomena» opisuje egzistencijalnu zbunjenost portira tvornice u stečaju. «Loš dan za klađenje» Marka Smiljića spaja pomaknutu stvarnost i dnevnopolitičku svakodnevicu. Krešimir Pintarić se u priči «Savršen dan za lovljenje tornada» duhovito poigrava sa seksualnim identitetima. «Nove tehnologije» Zorana Kovača opisuju frustracije gradskog čistača uvođenjem automatskih i elektronskih uređaja u nekad «dostojanstveniji» posao. Sabina Koželj Horvat je evoluciju miša u kompjutersko pomagalo smjestila u vrijeme izgona iz raja, u priči «Iskonska posla». Zoran Lazić u priči «Baka» nakratko, do spoznaje uzaludnosti, vraća umrlu baku u život. Mićo Duspara u priči «Happy End» do morbidnosti dovodi ratni poremećaj uobičajenog poimanja ljubavi. Zoran Pongrašić u priči «Aleluja» fenomenalno formira likove od kojih je jedan vješti lažac, a drugi te laži naivno guta. Inga Kiseljak-Jarec u priči «Gola u sedlu» transponira dječje u roditeljske žudnje. Zoran Krušvar u priči «Ubojstvo s predumišljajem» vodi svog junaka u oružani prepad neuspio zbog kraja radnog vremena. I tako dalje, još mnogo puta, jer u zbirci su čak 103 priče.
U moru autora nisu izostali ni istarski pisci, posebno Labinjani. Roberta Razzi u zbirci ima erotsko-sanjarsku minijaturu «Anastasia». Sandro Gobo u priči «Pulp» piše o oguglalom vatrogascu. Morin Kudić u priči «Mbrak» piše o upoznavanju, braku, prevari i kajanju. Puljanka je, barem rođenjem, gorespomenuta Nataša Skazlić.
Neprebrojivi nizovi krasnih minijaturističkih obrada mnogih životnih pa i fantastičnih motiva nižu se kroz stranice ove zbirke. Likovi iz tih vrlo kratkih priča pišu e-mail poruke Bogu, sumnjaju u vjernost i postojanost svojih ljubavi, ubijaju se, ratuju, bježe od rata i vraćaju se u ratom opustošeni zavičaj, maštaju, žive svoje maštarije, žive, rade, umiru, vole se… i pozivaju vas na čitanje. Na stranicama zbirke «Ekran priča» mnogo je poznatih autora, no još je više onih u književnosti dosad potpuno nepoznatih. Oni su možda autori čije nas knjige čekaju u nadolazećim godinama.

Davor ŠIŠOVIĆ
(objavljeno u Glasu Istre 22. studenog 2003.)