Pazinska SF&F konvencija Istrakon već je treći put raspisala natječaj za kratku priču, i njegove rezultate – 25 najboljih priča  od osamdesetak primljenih - objavila u zbirci «Bolja polovica».
Prvonagrađena priča «Na prodaju: Mona Lisa» autora Bojana Sudarevića iz Zagreba izvrsna je i slojevita zabilješka o posljednjem danu postojanja planeta Zemlje, prije no što će je uništiti ogromni meteor. Dok ljudi sudnji dan provode u ekstremnoj raspuštenosti, svemirci dolaze opljačkati zemaljske umjetnine koje, kao baštinu umrlog planeta, kane dobro prodati na međuzvjezdanim tržištima. Kakve interese u tome može imati najveći živući zemaljski slikar?
Drugu nagradu dobila je priča «The Istrian Beast» autora Robija Selana iz Labina. Reporterska ekipa jedne istarske televizije otkriva čudovište iz istarskog podzemlja, i naravno, odmah planira medijski ga plasirati kao turističku atrakciju. Treću nagradu dobio je Zagrepčanin Vedran Radovčić za priču «Hypnos», o Zagrebu u postapokaliptičnoj budućnosti kojom upravlja rasa genetski modificiranih super-ljudi, defektnih jedino po tome što ne mogu sanjati, ali zato posebnim strojevima snove izvlače iz umova djece posljednjih preživjelih «običnih» ljudi.

Nakon ove tri nagrađene, slijedi niz zanimljivih priča vrlo raznolikog žanrovskog raspona: od onih tvrdog, «svemirskog» SF-a, preko znanstvenofantastičnih vizija daljeg razvitka zemaljskog života, pa sve do klasičnih fantasy priča smještenih u svijet čarobnjaka, vilenjaka, patuljaka i sličnih bića. Ima i priča u kojima se podžanrovi isprepliću i miješaju, stvarajući posve nove maštovite literarne svjetove. U priči «Noćne ptice» Tomislava Babića pratimo sukob u neobičnom pravcu evoluiranih ljudskih bića s čuvarima starog sustava. Snježana Balen u priči «Patuljak» svojoj junakinji, ženi zbunjenoj i obeshrabrenoj dotadašnjim životnim tokovima, u pomoć šalje mudrog patuljka. Milena Benini u priči «Nakon pobjede» razvija zaplet u kojem kraljica iz roda ljudi od svog supruga, od nje mnogo dugovječnijeg vilenjačkog kralja, traži razvod. Splićaninu Hrvoju Bulatu objavljene su dvije priče: «Algoritam» o moralnim dvojbama znanstvenika koji u ime pokreta otpora njegovog porobljenog naroda razvije smrtonosni virus namijenjen planetu njihovih neprijatelja odnosno osvajača, te «Rookie», o strahu kao prirodnom osjećaju svemirskih marinaca na prvom zadatku.
Riječanki Jeleni Dunato objavljene su dvije fantasy priče: «Srce u jezeru», o djevojčici kojoj privlačnost drevnih tajni nadjačava strah pred prirodnim opasnostima, i «Lovina», o zasluženo kažnjenoj plemićkoj oholosti. «Prošli život» Puljanina Davora Dužmana priča je o traženju smisla života kroz višestruke reinkarnacije, a «Razgovor s Bogom» Mostarca Veselina Gatala pripovijeda o mladiću koji svojom nadarenošću za tehniku traži izlaz iz sumorne ratne svakodnevice u Iraku. «Redovi» Denisa Giljevića u crnohumornom kafkijanskom stilu pripovijedaju o birokraciji budućnosti (ili sadašnjosti?), a «Peta stvarnost» Marine Jadrejčić priča je o humanosti i ljudskosti koju ni tehnologija budućnosti ne može potisnuti. U poeovskom horror ugođaju napisana je priča Slavena Jelenovića «Ovdje se nikad», dok Kastavac Alen Kapidžić u priči «Stari» suprotstavlja dva lika u postapokaliptičnom ozračju gdje savezništvo od neprijateljstva dijeli vrlo tanka crta. Slijede akcijska cyberpunk priča «Knjižničar» Domagoja Kontaka, zatim «Lu i Res», satira Opatijke Sare Maršić o kloniranju, humoristično-alegorična priča «Partneri» Robertina Ojdenića o slučajnom susretu pomoćnika Sv. Nikole i Djeda Mraza, te još jedna priča istog autora, «Zločin, ishod holosudišta i kazna», ekološka satira u kojoj se na optuženičkoj klupi našao planet Zemlja. Tanja Radović u priči «San o bijegu» svojoj junakinji nalazi fantastični izlaz iz bračne zarobljenosti, a Robi Selan, uz nagrađenu, u zbirci ima još jednu priču, «Drugoga na drugoga», u kojoj se tema kloniranja kroz ekstremni humor razvija do apsurda. Još jedan fantasy o kraljevima i čarobnjacima pod naslovom «Bilo jednom» napisao je Puljanin Saša Škerla, a Zadranin Pavle Valerjev u grotesknoj priči «Cijevi» varira motiv iz Matrixa o porobljenosti čovjekova tijela u nadmoćnom tehnološkom sustavu. I na kraju, Beograđanin Pavle Zelić u priči «Prave riječi», također svojevrsnom cyberpunku, opisuje pokajanje osuđenika koji se pred smrt želi pomiriti sa svima koji su mu dragi.

Davor ŠIŠOVIĆ
(objavljeno u Glasu Istre 03. travnja 2004.)