BILTEN “JULES VERNE KLUBA” - BROJ 6 - PAZIN, STUDENI 2000. - STRANICA 13


ROLE PLAYING GAMES – IGRE ULOGA


Netko je jednom lijepo rekao: ajmo maštati, ali po pravilima!. Sve se Role playing games (igre uloga) temelje baš na toj rečenici. U tim igrama možete igrati lijepu princezu, dražesnog princa, ali i njegovog konja. Vaša uloga ovisi samo o vašoj mašti – možete biti što god želite, pa i više od toga, jer ne postoje nikakva ograničenja. Pa, dobro… skoro nikakva. Naime, ako vaš Game master (gospodar igre, osoba koja vas vodi kroz vaš svijet) nije zadovoljan vašom igrom, desit će vam se nezgoda nazvana GM-ovska kazna (npr. namjestit će vam borbu sa likom koji je puno jači od vas, ili će vam skratiti muke munjom iz vedra neba!).

U većini RPG-a koriste se samo papiri, olovke i kocke (to je takozvani pencil & paper RPG). Zbog toga nije teško shvatiti da 98% takve igre ovisi o mašti – u početku o mašti GM-a, a kasnije i samih igrača. Jer, kad jednom saznate što zapravo trebate naći (čitaj: spasiti, ubiti i sl.), cijela igra ovisi samo o vama. Igra traje satima, a stol za kojim sjedite u mašti se pretvara u močvaru, pustinju ili battleground (bojno polje), ovisno o tome kuda se vaš lik kreće. To je najbolja i najjeftinija psihoterapija na svijetu!

RPG je nastao inspiriran djelima velikog pisca J.R.R.Tolkiena, koji je u svojim knjigama izmislio cijeli jedan novi svijet, djelomično temeljen na likovima iz nordijske mitologije. Danas postoji više vrsta takvih igara, a najosnovnija podjela je na igre s fantastičnom i znanstveno-fantastičnom tematikom. U fantastičnim RPG-ovima susrest ćete zmajeve, jednoroge ili trollove, a u znanstveno-fantastičnim spašavat ćete svjetove sa svojim turbo-blaster-injection laserom. Ali, na kraju se sve svodi na jedno: maštu! U okviru jednog campaign settinga odigrat ćete nekoliko više ili manje povezanih avantura.

Naravno, postoje i neka pravila. Tri najvažnija pravila su, prvo: GM je uvijek u pravu; drugo: ako misliš da GM nije u pravu, pogledaj prvo pravilo; i treće: sve je to samo igra! U svijetu postoji nekoliko RPG-a koje se odigravaju u viktorijanskom dobu, pa u njima možete susresti i Julesa Vernea. Ovdje ćemo predstaviti neke od tih igara.


Castle Falkenstein

(izdavač: R. Talsorian Games)

Castle Falkenstein se događa u alternativnom svemiru, točnije na europskom kontinentu u vrijeme Industrijske revolucije, 1870. godine. Ali, u tom svemiru događaji su malo drukčiji nego u našem. Točnije, mnogo drukčiji. To je svijet u kojem možete naići ne samo na ugljen i željezo, već i magiju i fantaziju. Svijet u kojem povijesni i stvarni likovi žive zajedno s likovima iz mašte i knjiga. Tamo, u takozvanoj Novoj Europi, žive Arthur Conan Doyle, ali isto tako i Sherlock Holmes i dr. Watson.

I Jules Verne je tamo – kao Ministar znanosti u francuskoj vladi Napoleona III – zajedno s kapetanom Nemom i Philleasom Foggom. Kako mašta čini čuda, tako u ovoj igri možete susresti (ili igrati!) vile, patuljke ili zmajeve.

U igri je istaknut europski način života 19. stoljeća. Način života džentlmena, patriotskih vojnika, prelijepih gospođa i velikih kraljevskih balova. Isto tako, u karakterima likova napravljenih za ovu igru očekuju se vrline i vrijednosti viktorijanskog društva; to su Heroji i Heroine sa velikim “H”. Više nego u bilo kojoj drugoj igri, Castle Falkenstein je RPG u kojem je konačni cilj Zlo pretvoriti u Dobro i Svijetu donijeti Pravdu.

U Castle Falkenstein sustavu igrači ne koriste kocke (kao u većini RPG-a), već karte. Možda je to zato jer “pravi džentlmen” u igrama uvijek koristi karte. Svaka karta ima svoju osnovnu vrijednost (od 2 do 10). Dečko ima vrijednost 11, Dama 12, Kralj 13, As 14, a Joker 15. Vrijednost karte se dodaje vrijednosti potrebnog atributa, s tim da za pojedinu priliku morate imati pravu kartu, prema slijedećoj tablici:

Srce

Emocionalne i romantične aktivnosti

Karo

Mentalne i intelektualne aktivnosti

Tref

Fizičke aktivnosti

Pik

Socijalne aktivnosti i aktivnosti povezane sa statusom lika

Svoj lik igrač kreira imajući na umu neke osnovne osobnosti tog lika. Jedan od GM-ova koji inače vodi ovu igru od svojih budućih igrača zahtijeva da svog lika opišu poštujući ova pravila:
- ime lika
- porijeklo (vrlo je važno za to doba; kasnije se očituje u igri i u odnosu s drugim likovima)
- izgled
- djetinjstvo (obitelj, traume iz djetinjstva i sl.)
- vrline i mane lika
- stil (odjeća, nastup u javnosti)
- osobnost
- stvari koje se liku sviđaju tj. ne sviđaju
- najvažniji princip
- prijatelji tj. neprijatelji
- ljubav
- ambicija
- postupak iz prošlosti zbog kojeg je ponosan ili zbog kog žali
- sposobnosti lika
- nedavna prošlost i trenutni položaj lika.


Space: 1889

(izdavač: Game Designer's Workshop)

Ovu je igru najjednostavnije opisati kao znanstveno fantastičnu igru uloga u civiliziranijem vremenu; tj. viktorijanskom dobu Vernea, Wellsa i Doylea. Prema pravilima igre, Thomas Edison je 1870. sletio na Mars (u svojoj “letjelici od etera”), gdje je otkrio staru, uništenu civilizaciju. U knjigama ove igre veliku većinu zauzima opis marsovske flore i faune, dok je dio posvećen opisima Viktorijanskog doba. Isto tako, u njima se mogu naći prijedlozi mogućih avantura i to od istraživanja Marsovskih ruševina, do traženja i lovljenja Bismarckovih agenata.


Age of Empire

(izdavač: Event Horizon Productions)

I ova igra predstavlja fantastičnu verziju Viktorijanskog doba, ili, kako je definirano u pravilima igre, ludog Viktorijanskog doba. U biti, to je svijet viktorijanske literature; kasnog 19. stoljeća, s čarobnjacima i ludim znanstvenicima koji su ovdje samo kako bi učinili stvari interesantnijima. Najvažniji elementi koji definiraju likove u ovoj igri su: Um, Tijelo i Duh, a svaki lik ima svoju profesiju i određene sposobnosti koje mora naučiti.


Forgotten Futures

(autor: Marcus L. Rowland; distribuira se kao shareware na disketama za PC)

Igra je temeljena na znanstvenoj romantici, a podijeljena je na 6 dijelova (svaki dio sadrži pravila igre, najmanje dvije priče, knjigu svijeta za stvaranje priča, avanture i ilustracije):

1)      Forgotten Futures I: The A.B.C. Files je igra uloga smještena u Kiplingovo 21. stoljeće i predstavlja utopiju letećih brodova;

2)      Forgotten Futures II: The Log Of The Astronef je opširan vodič u istraživanje Sunčevog sustava iz 1900. godine. Bazira se na djelu Georga Griffitha “Stories Of Other Worlds” (“Priče drugih svjetova”); sadrži 6 priča, ilustracije iz originalnog izdanja, knjigu svijeta koja priču vodi do 1920. godine, dizajn svemirskog broda i pet avantura;

3)      Forgotten Futures III: George E. Challenger’s Mysterious World sadrži, između ostalog i 6 priča s tim junakom Arthura Conana Doylea te 4 avanture;

4)      Forgotten Futures IV: The Carnacki Cylinders sadrži originalne tekstove i ilustracije iz knjige “Carnacki The Ghost Finder” (“Carnacki – lovac na duhove”), a tematski obrađuje horror i natprirodne pojave u edwardijanskoj Engleskoj;

5)      Forgotten Futures V: Goodbye Piccadilly… obrađuje uništenje Londona opisano u djelima više autora na prijelazu stoljeća. Ovdje možete doživjeti London pod lavom, snijegom, vatrom, yankeejevskim komercijalizmom i ostalim katastrofama;

6)      Forgotten Futures VI: Victorian Villainy sadrži pravila za teatralne i melodramatske kampanje u kojima nalazimo junake i zločince.


Znanstvena romantika i steampunk

Jules Verne i H.G.Wells predstavljaju najpoznatije autore takozvane “znanstvene romantike”; književne vrste iz koje je kasnije nastala danas popularna znanstvena fantastika. Steampunk je nastao iz cyberpunka, novog književnog pokreta u znanstvenoj fantastici s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina. Cyberpunk je najprije primijećen u djelima Williama Gibsona i Bruce Sterlinga, predstavljajući odjek stava “učini sam” pankera iz sedamdesetih. William Gibson je smislio naziv cyberspace koji bi se odnosio na Internet te na sam koncept Interneta kao takvog.

Steampunk je sličan cyberpunku, ali smješten je u prošlost, obično u viktorijansko doba. To je doba zanimljivo zbog toga što su svakog dana ljudi dolazili do novih otkrića, teorija i znanstvenih dostignuća o svijetu u kojem se nalaze. Neke od paradigmi našeg modernog doba postavljene su baš u tom vremenu; najzanimljivijem vremenu razvitka čovječanstva. Steampunk opisuje tamnije strane života, društva, svijeta i cjelokupnog čovječanstva. Mada steampunk često sardži neke utopijske elemente tipične za znanstvenu romantiku, nedostaje mu naivno vjerovanje u tehnologiju i viktorijansko vjerovanje u superiornost bijele rase, a time i u pravednost kolonijalizma.

Gorana RABAR


SADRŽAJ BILTENA BROJ 6